Može li se vjerovati Putinu? – s ironičnim osmijehom pita njemački brigadni general Ralf Hammerstein.
To je retoričko pitanje na koje bi većina Evrope dala isti odgovor – ne.
Dok administracija Donalda Trumpa nastavlja pokušaje postizanja sporazuma o okončanju rata u Ukrajini – dogovora koji bi mogao više pogodovati Moskvi nego Kijevu – Evropljani se, prvi put u decenijama, fokusiraju na vlastitu vojnu moć.
Nigdje taj zaokret nije izraženiji nego u Njemačkoj. Bundeswehr, njene oružane snage, godinama je trpio zbog nedostatnog finansiranja – ali to se sada mijenja.
Predsjednik CDU-a i budući kancelar Friedrich Merz odlučan je da upravo sada pokrene masovno ulaganje u njemačku vojsku, na nivou kakav nije viđen još od Hladnog rata.
Njemačka je upravo usvojila ključnu reformu fiskalnih pravila, čime su oslobođene milijarde eura za odbranu. Prema jednom modelu koji je podijeljen s CNN-om, ukoliko bi Njemačka narednih deset godina izdvajala 3,5% BDP-a za vojsku, to bi moglo iznositi čak 600 milijardi eura (652 milijarde dolara).
Vojne vježbe i novi vojni pravac Njemačke
CNN je proveo dan s Bundeswehrom na neotkrivenoj lokaciji u centralnoj Njemačkoj, gdje su pet NATO saveznika učestvovali u vojnim vježbama. Scenarij je simulirao napad “stranog neprijatelja” na jednog od članova saveza.
Govoreći iz improvizovanog komandnog centra, general Hammerstein je naglasio:
“Njemačka je moćna evropska država i mora biti pouzdan partner drugim nacijama. Odgovoran smo saveznik i velika nacija. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost – i to ćemo učiniti.”
Ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. bila je prelomni trenutak za kontinent. Rat se vratio u Evropu, a period relativnog mira nakon Hladnog rata bio je završen.
U Berlinu je to pokrenulo Zeitenwende – prekretnicu u vojnoj i sigurnosnoj politici Njemačke.
Tadašnji kancelar Olaf Scholz istakao je potrebu za novim odbrambenim i sigurnosnim strategijama, uključujući jačanje Bundeswehra.
U tu svrhu, Scholz je stvorio poseban fond od 100 milijardi eura za modernizaciju vojske, što je zahtijevalo izmjenu Osnovnog zakona Njemačke (ustava).
Međutim, iako je ovaj fond bio hvaljen, njegova implementacija bila je spora i neefikasna. Unutrašnje nesuglasice u vladi dovele su do Scholzovog političkog pada.
Merz sada planira ubrzati Zeitenwende i sprovesti sveobuhvatnu reformu njemačke vojske.
Njemačka povećava vojnu potrošnju – ali izazovi ostaju
Sudha David-Wilp, viši analitičar u German Marshall Fund of the United States, ističe da Merz i njegova vlada moraju hitno djelovati:
“Suočeni smo s ozbiljnom konkurencijom među globalnim silama, a vojna moć igra ključnu ulogu u međunarodnoj politici.”
Dok su u Berlinu trajale rasprave o novoj vojnoj strategiji, Merz je izjavio:
“Dugo smo živjeli u iluziji sigurnosti. Sada nas čeka potpuna promjena paradigme u odbrambenoj politici.”
Od sredine Hladnog rata, njemački vojni budžet kao procenat BDP-a drastično je opao – sa 4,9% 1963. na rekordno niskih 1,1% 2005.
Tek 2024. Njemačka je konačno dostigla NATO prag od 2% BDP-a za odbranu, prvi put u više od 30 godina.
General Hammerstein priznaje da “svaka vojska u historiji uvijek tvrdi da nema dovoljno sredstava”, ali naglašava da su trenutne posljedice direktan rezultat “mirovne dividende” iz 1990-ih, kada su evropske vojske rapidno smanjivane.
“Sada smo na pravom putu. Po prvi put prošle godine, dostigli smo NATO kriterij od 2% BDP-a. Pored toga, trošimo dodatna sredstva – uključujući 100 milijardi eura iz 2022. godine. Ovaj trend će se nastaviti, a novi kancelar je apsolutno posvećen tom cilju.”
Problemi Bundeswehra: premalo vojnika i loša infrastruktura
Iako Merz planira jačanje vojne moći Njemačke, izvještaj Parlamentarnog komesara za oružane snage, Eve Högl, ukazuje na ozbiljne probleme.
Prema izvještaju, Bundeswehr nije ispunio ciljeve regrutacije, vojska je sve starija, dok su kasarne i vojna infrastruktura u katastrofalnom stanju.
“Bundeswehr i dalje nema dovoljno resursa,” rekla je Högl na konferenciji za novinare.
Njemačka je još 2018. zacrtala cilj povećanja vojnog osoblja na 203.000 vojnika do 2025. godine. Taj rok je kasnije pomjeren na 2031., ali se ciljevi i dalje ne ostvaruju.
Trenutno Bundeswehr broji 181.174 pripadnika, što je znatno manje od planiranog.
Hammerstein, koji se vojsci pridružio kao regrut 1992. godine, zalaže se za ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka:
“Ja sam se pridružio vojsci jer me zakon na to obavezao. Mislim da neka vrsta obavezne vojne službe mora biti uvedena kako bismo povećali broj vojnika.”
Prosječna starost pripadnika Bundeswehra raste – 2019. iznosila je 32,4 godine, a danas je već 34.
Najveći izazov ostaje infrastruktura:
“Bundeswehru je potrebno 67 milijardi eura za infrastrukturne projekte, dok su kasarne i vojni objekti i dalje u izuzetno lošem stanju.”
Njemačka jača vojsku – ali hoće li to biti dovoljno?
Iako su izazovi veliki, general Hammerstein smatra da vojna reforma nije samo pitanje novca:
“Ono što vidim na terenu tokom ovih vježbi pokazuje da imamo odličnu osnovu. Naši vojnici su izuzetno motivisani, i to mi daje optimizam. Sada je ključno kako ćemo tu osnovu nadograditi.”
Njemačka sada ozbiljno povećava vojnu potrošnju i modernizuje svoje snage, ali ostaje ključno pitanje – hoće li to biti dovoljno da ponovno postane vojna sila kakva je nekada bila?
