Neke grupe mogu biti osjetljivije na pomjeranje kazaljki na satu
U 2025. godini, nastavićemo s pomjeranjem sata prema dugogodišnjoj praksi:
Ljetnje računanje vremena: U nedjelju, 30. marta 2025. godine, u 2:00 poslije ponoći, pomjerićemo sat jedan sat unaprijed na 3:00 ujutru. To znači da ćemo izgubiti sat vremena sna, ali će večeri biti duže.
Zimsko računanje vremena: U nedjelju, 26. oktobra 2025. godine, u 3:00 ujutru, vratit ćemo satove jedan sat unazad na 2:00 ujutru. Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.
Pomjeranje vremena može izbaciti naše tjelesne satove iz usklađenog ritma, a kako tačno to utiče na ljude, za B92.net objašnjava doktorka Tanja Mitrović.
„Kada pređemo na ljetnje računanje vremena, naš ustaljeni ritam se narušava, jer imamo sat vremena manje sna. Jesenji pomak, s druge strane, nudi kompenzaciju, jer nam vraća taj izgubljeni sat. Promjenu najviše osjećamo dva do tri dana nakon pomjeranja sata. A šta nam se zapravo dešava? Imamo slabiju koncentraciju, efikasnost na poslu opada, osjećamo umor i više smo pospani. Iako ove promjene nisu drastične, naše tijelo ipak trpi“, kazala je dr Mitrović.
Kako doktorka Tanja Mitrović navodi, hronični bolesnici su najosjetljiviji na ove promjene.
„Tegobe naročito mogu osjetiti meteoropate i hronični bolesnici. Takođe, promjena vremena utiče i na psihu i raspoloženje ljudi. Uz poremećaj uspavljivanja, dolazi do narušavanja vremena kada ljudi s određenim zdravstvenim problemima uzimaju terapiju. Osobe sa srčanim bolestima su posebno osjetljive, pa je primećen veći broj srčanih udara tokom letnjeg računanja vremena nego zimskog“, dodaje ona.
Doktorka također ističe da može doći do pogoršanja stanja kod osoba koje boluju od astme, zbog čega je veći broj hospitalizacija u tom periodu.
„Osobe koje teže podnose promjenu vremena mogu se pripremiti tako što će svakog dana ustajati deset minuta ranije, a hronični bolesnici mogu početi uzimati lijekove deset do dvadeset minuta ranije tokom deset dana.“
Ipak, doktorica Tanja Mitrović naglašava i pozitivne efekte pomjeranja vremena.
„Veći broj sunčanih dana i češći boravak na otvorenom stimulira sintezu vitamina D, što ima povoljan efekat na opšte stanje organizma“, zaključila je dr Mitrović u razgovoru za B92.net.
