Da li je vrijeme za međunarodnu potjernicu za Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske? Kakve su šanse za njegovo hapšenje, a koliko je realan bijeg? Postoji li politička volja za provođenje zakona? O smanjenom manevarskom prostoru Milorada Dodika i mogućem razvoju situacije razgovarali smo sa kriminologom i sigurnosnim stručnjakom Sandijem Dizdarevićem.
Interpolova potjernica – samo pitanje vremena?
Sud BiH zatražio je od Interpola raspisivanje crvene potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine RS, zbog njihove nedostupnosti pravosudnim organima. Prema Dizdarevićevim riječima, Interpolov odgovor mogao bi stići u roku od tri dana, a šanse da zahtjev bude prihvaćen su velike.
– “S obzirom na to da je riječ o krivičnom djelu zbog kojeg je Dodik prvostepeno osuđen i da je njegova nedostupnost rezultat upravo te presude, nema osnova za tvrdnje o političkom progonu. Interpol će analizirati sve dostavljene dokaze i, prema mojoj procjeni, odobriti zahtjev za međunarodnu potjernicu”, kaže Dizdarević.
Tri scenarija – hapšenje, bijeg ili predaja?
Prema Dizdareviću, postoje tri moguća scenarija:
Bijeg u inostranstvo – Mađarska se nameće kao moguća destinacija, budući da je već pružila utočište pojedincima sa sličnim pravnim problemima. Alternativno, dugoročnija opcija mogla bi biti Rusija, s obzirom na bliske veze između Dodika i Kremlja.
Hapšenje na teritoriji BiH – Ako Dodik pokuša ilegalno prijeći granicu, nadležne institucije, prije svega SIPA, morale bi reagovati.
Dobrovoljna predaja – Najmanje vjerovatna opcija jeste da se Dodik pojavi pred Sudom BiH, gdje bi mu, prema prethodnim odlukama, bio određen pritvor.
Ko može uhapsiti Dodika?
– “Isključivo SIPA može provesti hapšenje, po nalogu Suda BiH i Tužilaštva BiH. Teoretski, MUP RS također ima tu nadležnost, ali je vrlo malo vjerovatno da će postupiti po tom osnovu. SIPA može zatražiti asistenciju drugih policijskih agencija, uključujući Direkciju za koordinaciju policijskih tijela, FUP i kantonalne MUP-ove”, objašnjava Dizdarević.
Pritom naglašava da hapšenje nije jednostavan zadatak, budući da Dodika štiti višeslojno osiguranje koje čine iskusni i dobro obučeni pripadnici MUP-a RS.
– “Ne možete poslati tri granična policajca da uhapse Dodika. Riječ je o ljudima koji ga čuvaju već 15 godina, koji planiraju rute kretanja, naoružanje i sigurnosne rizike. Hapšenje mora biti pažljivo isplanirano kako bi se izbjegli incidenti i rizik po ljudske živote”, upozorava Dizdarević.
Šta ako Dodik nastavi da ignoriše zakon?
Ako vlasti ne reaguju, Dodik bi mogao normalizirati situaciju u kojoj osoba pod potjernicom i dalje nesmetano obavlja funkciju predsjednika RS.
– “Trenutno imamo prividan osjećaj sigurnosti, ali ne smijemo potcijeniti posljedice ovakvog razvoja situacije. Vlasti BiH su već upoznale međunarodne institucije sa stanjem, ali ako se Dodik odluči na jednostrane poteze poput uspostavljanja institucija koje krše državne nadležnosti, reakcija će biti neizbježna”, kaže Dizdarević.
Uloga EUFOR-a
Međunarodna zajednica, prije svega EUFOR, mogla bi imati ulogu u očuvanju stabilnosti.
– “EUFOR ne treba direktno hapsiti Dodika – to je posao bh. institucija. Međutim, ako dođe do hapšenja, oni mogu pružiti podršku kako bi se spriječila eskalacija. Njihovo prisustvo je više politička poruka nego operativna prijetnja”, smatra Dizdarević.
Afera “Vila na Dedinju” – još jedan Dodikov pravni problem?
Osim aktuelnog slučaja, Tužilaštvo BiH otvorilo je istragu o sumnjivoj kupovini vile na Dedinju, što se dovodi u vezu s pranjem novca i izvlačenjem sredstava iz banaka u RS.
– “Istraga o Dodikovoj vili traje već godinama, ali problem je bio nedostatak dokaza iz Srbije. Ako su sada pribavljeni ključni dokazi, ovo bi mogao biti dodatni pravni problem za Dodika”, zaključuje Dizdarević.