Prema informacijama do kojih je došao portal Novi.ba, koje za sada nisu zvanično potvrđene, Međunarodna kriminalistička policijska organizacija (Interpol) navodno neće izdati crvenu potjernicu za predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, uprkos zahtjevu koji je upućen od strane nadležnih pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.
Iako Interpol još uvijek nije izdao zvanično saopštenje, naši izvori bliski diplomatskim krugovima navode da se u sjedištu organizacije u Lyonu vodi intenzivna pravna i proceduralna analiza, pri čemu se naročito razmatra član 3. Statuta Interpola, koji zabranjuje organizaciji da interveniše u slučajevima političke, vojne, vjerske ili rasne prirode.
Upravo zbog toga, kako saznajemo, postoji snažno pravno mišljenje unutar Interpola da bi odobravanje zahtjeva za potjernicu protiv Dodika moglo biti okarakterisano kao miješanje u unutrašnje političke prilike jedne suverene zemlje, što bi bio presedan.
Pravna osnova i politička dilema
Zahtjev za crvenu potjernicu podrazumijeva postojanje važećeg nacionalnog naloga za hapšenje. U slučaju Milorada Dodika, Tužilaštvo BiH vodi predmet protiv njega zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika i osporavanja ustavnog poretka, ali bez krivičnih djela koja bi imala univerzalni karakter — poput terorizma, organizovanog kriminala ili ratnih zločina — koji inače predstavljaju temelj za međunarodne potjernice.
Zbog toga se unutar Interpola sve češće čuju glasovi da bi izdavanje potjernice otvorilo vrata za političke zloupotrebe mehanizama koji bi morali ostati neutralni.
Srbija lobira, ali lobira i druga strana
Prema informacijama do kojih dolazi naš portal, zvanični Beograd aktivno lobira protiv izdavanja potjernice, koristeći diplomatske kanale i kontakte unutar organizacije. Argumenti Srbije kreću se u pravcu očuvanja regionalne stabilnosti i ukazivanja na “politički karakter optužbi”.
S druge strane, postoji i međunarodni pritisak u suprotnom smjeru. Određeni politički i pravni krugovi u BiH i inostranstvu insistiraju na tome da Dodik mora snositi pravne posljedice za svoje djelovanje, te da bi svako popuštanje Interpola bilo signal nekažnjivosti i pravne slabosti.
Da li je zahtjev za potjernicu poslan s političkom namjerom?
U ozbiljnim analitičkim krugovima već se postavlja pitanje da li je čitav zahtjev za raspisivanje crvene potjernice — u trenutku kada je jasno da Interpol vrlo rijetko odobrava potjernice protiv aktivnih političara — zapravo strateški politički potez, čija je krajnja namjera upravo suprotna od onog što djeluje na prvi pogled.
Postavlja se legitimna sumnja da je neko iz Sarajeva, svjesno političke i pravne neodrživosti takvog zahtjeva pred Interpolom, zapravo želio da stvori atmosferu progona kako bi Dodik, kroz odbacivanje zahtjeva, dobio novu političku municiju za jačanje narativa o vlastitom progonu, o “odbrani Srba” i “otporu zapadnim centrima moći”.
Ukoliko Interpol zaista odbije potjernicu, to Dodiku omogućava da se prikaže kao politička žrtva međunarodnih zavjera, što bi moglo dodatno homogenizirati biračko tijelo u Republici Srpskoj. U tom slučaju, čitav zahtjev se transformiše iz pravnog instrumenta u političku alatku.
Ovakve taktike poznate su u savremenim političkim igrama, gdje se i tzv. “kontrolisani porazi” koriste kao platforma za jačanje unutrašnje političke pozicije. Nije nemoguće da je upravo to bila namjera — da se unaprijed zna da će zahtjev biti odbijen, čime se Dodiku, umjesto pravnog udarca, daje vjetar u leđa.
Šta slijedi?
Ukoliko Interpol i formalno odbaci zahtjev, to neće značiti kraj pravne borbe, ali će sigurno predstavljati politički udarac za pravosuđe BiH. Takav razvoj situacije mogao bi dodatno otežati ionako krhke odnose među entitetima i institucijama.
U konačnici, ostaje pitanje da li se vladavina prava u Bosni i Hercegovini zaista može ostvariti unutar institucionalnih okvira, ili će — po ko zna koji put — poslužiti kao platforma za nove političke sukobe, podjele i optužbe.
Portal Novi.ba nastaviće da prati ovu priču i donosi pouzdane informacije javnosti.
