Njemačka ministrica Anna Lührmann se oglasila: “Imam jasnu poruku za stanovnike RS…”

Ministrica Anna Lührmann o diplomatskom skandalu u RS-u

U večerašnjem intervjuu za N1, njemačka ministrica za Evropu i klimu Anna Lührmann govorila je, prije svega, o neugodnom iskustvu prilikom jučerašnjeg diplomatskog skandala koji se desio u Republici Srpskoj, kada je tokom posjete “ispraćena” iz ovog entiteta kao nepoželjan gost, a sve to po naredbi tamošnjih vlasti, tačnije predsjednika RS Milorada Dodika. Iako je riječ o ružnoj gesti, Lührmann je ipak zapamtila toplu dobrodošlicu stanovnika Banjaluke i dijela vlasti. U razgovoru nam je kazala da će se tamo ponovo vratiti i uputila jasnu poruku vlastima, građanima, a na kraju i svima u Bosni i Hercegovini.

Topla dobrodošlica Banjalučana i prijetnje nasiljem

Lührmann je istakla da je već tri do četiri puta boravila u BiH i da je uvijek željela posjetiti Banjaluku jer je čula da u tom dijelu države vlada gostoprimstvo i toplina ljudi.

„U Njemačkoj imam mnogo prijatelja koji dolaze iz Republike Srpske, i upravo zbog toga sam željela otići tamo. Bila sam primljena vrlo srdačno – divan grad, šetali smo, imala sam susrete s civilnim društvom i opozicijom. No, zatim je stigla obavijest iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a da moramo napustiti teritorij entiteta, uz prijetnje nasiljem ukoliko to ne učinimo. Zbog toga smo odlučili otići“, navela je Lührmann, koja je naglasila da će, bez obzira na sve što se desilo, ponovo doći u RS i BiH.

Slabost Milorada Dodika i sankcije

Zatim je ustvrdila da su takvi potezi samo dokaz slabosti Dodika, pogotovo ako se uzmu u obzir sankcije koje mu je samo dan prije ovog diplomatskog skandala uvela Njemačka, a istovremeno i Austrija. Sankcije, između ostalog, podrazumijevaju zabranu ulaska Dodiku, kao i Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine RS, i Radovanu Viškoviću, premijeru RS, u ove dvije zemlje. No, zanimalo nas je što će se zapravo desiti ukoliko oni pokušaju preletjeti preko Njemačke ili Austrije.

„Neće im biti dozvoljeno da uđu u zemlju, morat će se vratiti, i želim još jednom jasno naglasiti da se zabrana ulaska odnosi na sve one koji podržavaju i dio su ovih separatističkih aktivnosti, i to je nešto protiv čega se djeluje i od strane vlasti ovdje u BiH. Da postoji nalog za hapšenje i zabrana ulaska je prvi dio, a može se dogoditi da se takve mjere primijene i na druge osobe koje podržavaju ovakve aktivnosti“, istakla je njemačka ministrica.

Moguće proširenje sankcija na druge zemlje EU

Jedno od najvažnijih pitanja koje se u posljednje vrijeme spominje jeste i mogućnost da se sankcijama Dodiku pridruže i druge zemlje EU. Pitali smo Lührmann koliko je to moguće, s obzirom na to da postoje države, poput Mađarske, koje podržavaju Dodika i njegovu politiku.

„Mi imamo konkretne odluke Evropske unije, kao i pojedinačnih zemalja koje osuđuju takvo ponašanje i navode da je budućnost BiH u Evropskoj uniji, to je proces koji gospodin Dodik uvijek iznova blokira. Upravo imamo i paket rasta, preko milijarde eura za BiH, ta sredstva su trenutno blokirana, a druge zemlje Zapadnog Balkana su uspjele povući ta sredstva, dok BiH još uvijek nije, upravo zbog toga što gospodin Dodik to blokira. To pokazuje da mi kao Evropska unija djelujemo jedinstveno i podržavamo sasvim jasno one koji su proevropski orijentisani“, istakla je naša sagovornica.

Podrška stanovnicima RS i blokiranje razvojnih sredstava

Budući da je Dodik u jednom od svojih obraćanja rekao da se „Njemačka počela ponovo iživljavati nad Srbima“, Lührmann je u tom kontekstu imala poruku za sve stanovnike RS.

„Imam jasnu poruku za stanovnike RS. Potpuno smo na njihovoj strani, želimo ih podržati na putu ka Evropskoj uniji i želimo da u tom entitetu postoji jaka privreda, da se jačaju odnosi sa Republikom Njemačkom u ekonomskom smislu. Također imamo sredstva koja želimo investirati u infrastrukturu, a jedini koji to blokira je Dodik i njegovo okruženje, i to je sasvim jasno. Lično sam svjesna toga da on nema podršku stanovništva Republike Srpske, da to stanovništvo zaista želi stabilnost, smislenu politiku koja će jednostavno osigurati dobru budućnost za ljude“, istakla je Lührmann.

Klimatski fondovi i blokada razvoja BiH

Osvrnula se i na to da ovo nisu jedine sankcije koje su Dodiku uvedene. Zaustavljeni su brojni projekti, međutim, interesovalo nas je da li zbog toga najviše ispašta stanovništvo.

„Za nas je važno da se podržava stabilnost i pravna država ovdje u BiH, i upravo zbog toga su određena sredstva vezana za te uvjete, da postoji određeni razvoj, a to podrazumijeva i provođenje presuda sudova ovdje u BiH, da se te presude poštuju i naravno vrijednosti EU. Zbog toga je jasno da čim vodstvo RS-a se vrati na taj put i čim bude moguće donositi odluke na državnom nivou kako bi zemlja jasno krenula ka EU, ta sredstva će biti odobrena. Dakle, to je skoro pola milijarde direktnih investicija, a ukupno se radi o iznosu od preko milijarde za BiH u okviru Plana rasta. Mislim da je to jako dobra ponuda za ljude ovdje, i vrlo je jasno da mi kao EU dajemo tu ponudu, a i stanovništvo želi u EU. Nikada nisam čula za osobu iz Republike Srpske koja želi ići u Rusiju, da emigrira tamo, već ljudi odlaze u Njemačku, u Austriju, u EU. Dakle, to žele ljudi, i mi smo također čvrsto na njihovoj strani“, rekla je Lührmann.

Poruka vlastima RS o visokim predstavnicima

S obzirom na to da je odavno poznata retorika vlasti RS-a koja ne priznaje Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH, navodeći da je on nelegalni predstavnik, Lührmann, budući da Schmidt dolazi iz Njemačke, poslala je jasnu i kratku poruku vlastima RS-a.

„Ja sam se naravno sastala s gospodinom Schmidtom, kao i prilikom svake posjete BiH. On ima podršku Njemačke, Evropske unije, i imenovan je u skladu sa Dejtonskim sporazumom kao legitiman predstavnik, i on ovdje jako dobro radi“, naglasila je Lührmann.

Evropski put BiH – blokade ili napredak?

Imala je poruku i za vlasti BiH – evropski put ili blokade.

„Uvijek iznova, tokom razgovora s političarima, ali također i civilnom društvu, prenosim jasnu poruku. BiH ima izbor da se odluči za put u stabilnu budućnost, blagostanje u Evropsku uniju, što je povezano s brojnim sredstvima Evropske unije, ili put blokade, destabilizacije, dakle put koji ide upravo u suprotnom pravcu od onoga što imamo u Evropskoj uniji, dakle prostor slobode, stabilnosti i sigurnosti. I uvijek iznova moraju donijeti tu odluku, da biraju. Mislim da je jednostavno teško gledati na koji način se uvijek blokiraju ti koraci na državnom nivou u tim tijelima, i mogu zaista samo apelirati na odgovorne da pronađu put iz te blokade. Također sam razgovarala s puno mladih ljudi, sa studentima, uključujući i u RS-u, oni su nestrpljivi, žele da rade na budućnosti svoje zemlje, a političari moraju ukloniti ove blokade kako bismo osigurali stabilnu i blagostajući budućnost“, zaključila je Lührmann u razgovoru za N1.

Iseljavanje mladih i oporavak domaće privrede

Na kraju je spomenula da mnogi odlaze u Njemačku iz BiH, ali da u razgovoru s tim ljudima zapravo shvata da su to uradili jer u svojoj državi nisu mogli ostvariti ono što su željeli.

„Ja se radujem mnogim osobama iz BiH koji potiču odavde, dakle, a koji aktivno doprinose našem društvu, našem dobrostanju u Njemačkoj. Imamo također i određene parlamentarne zastupnike u Njemačkoj koji su porijeklom odavde, koji su čak rođeni ovdje, tako da se radujem tome. Mi trebamo i kvalificiranu radnu snagu, ali želim da naglasim da tokom razgovora ovdje mi je uvijek iznova bilo jasno da ljudi žele da ostanu u svojoj domovini. I da ono zapravo što mogu da pronađu kod nas, stabilno okruženje, dobrostanje, mogućnost da osnuju porodicu, da to zapravo žele da nađu ovdje, tamo gdje su njihovi korijeni, njihove porodice, kultura. U kojoj su odrasli i upravo zbog toga je sada važno i apeliram da se radi na tome da se ide u tom pravcu i ja sam zaista uvjerena, to sam vidjela tokom posjeta, da ima jako puno divnih mladih ljudi koji žele da se založe za ovu zemlju, ali trenutno postoji blokada od strane političke elite, tako da zaista apeliram da se prevaziđu te blokade i onda to može ići jako brzo, uključujući i kada govorimo o demokratiji, ali isto tako kada govorimo o privredi“, zaključila je Lührmann.

(N1BiH)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *