Samonikla šumska biljka latinskog naziva Allium ursinum, poznata je i kao srijemuš, crijemuš, divlji luk i šumski luk, a najčešće se koristi naziv medvjeđi luk.
Taj naziv vjerovatno potiče od činjenice da raste rano u proljeće, u vrijeme kada se medvjedi bude iz zimskog sna. Raste u velikim skupinama, uglavnom po sjenovitim i vlažnim kontinentalnim šumama. Gustoća biljaka često bude tolika da potpuno prekriva šumsko tlo, što izgleda vrlo atraktivno u periodu kada na drveću još nema lišća. Cijela biljka miriše na bijeli luk, a to je naročito izraženo za vrijeme cvjetanja, kada se zeleni šumski pod pretvara u bijelo more cvjetova, prenosi Slobodna Dalmacija.
Pojedina biljka ima najčešće dva lista koji na dugoj peteljci izrastaju iz bijele, izdužene lukovice visine od 15 do 30 cm. Često nekoliko lukovica raste zajedno pa izgleda kao da je to jedna biljka s više listova. Plojke listova su prilično tanke i ušiljenih vrhova, pri osnovi se sužavaju i prelaze u peteljku.
Biljka lista u martu i aprilu, prvo na osunčanim mjestima, a zatim na više zasjenjenim. Cvjeta u aprilu sitnim bijelim cvjetićima u cvasti nalik kišobranu. Iz svake biljke izraste po jedan uspravni cvat koji kasnije razvija zelene čaure sa crnim sjemenom u sredini. Kada sjeme sazri, nadzemni dio biljke odumre, a priča se ponavlja sljedećeg proljeća.
U šumi Auwald u njemačkom Lajpcigu, medvjeđi luk se bere u tolikim količinama da je lokalna policija morala da reaguje. Ovo područje ima najveće zalihe ove biljke u Evropi, što privlači kradljivce u zaštićeni prirodni rezervat.
Organizovane krađe i kazne
Kris Graupner, glavni inspektor tamošnje policije, izjavio je:
„Radi se o organizovanom djelovanju. Zabilježili smo slučajeve u kojima je iskopano na stotine kilograma lukovica medvjeđeg luka.“
Policija vjeruje da iza toga stoje organizovane bande koje dolaze s preciznim planom krađe. Kilogram medvjeđeg luka može da dostigne cijenu i do 30 evra, pa se u svakom slučaju krađe radi o šteti od više hiljada evra.
„Već smo nailazili na spakovane pakete, spremne za transport, što znači da se lukovice odmah šalju kupcima“, dodaje policajac.
„Posebno u ruskom govornom području ove lukovice se smatraju delikatesom, što je jedan od razloga masovne krađe“, kaže Graupner.
Zabrinuti botaničari
Botaničar Rolf Engelmann sa Univerziteta u Lajpcigu s zabrinutošću posmatra ovu pojavu:
„Masovno iskopavanje oštećuje strukturu zemljišta i šumski ekosistem. Poslije ovakvih krađa ostaju ogoljena područja gdje medvjeđi luk neće rasti godinama.“
Građani u pomoći
Nadzor šume veličine preko 500 fudbalskih terena je nemoguć, ali pomažu savjesni građani, poput Elise Bauchterkirchen. Ona vodi školu prirode za djecu, a tokom jedne šetnje uočila je nešto sumnjivo:
„Vidjela sam dvije vreće pune lukovica i osjetila ogromnu nepravdu.“
Pozvala je policiju, koja je uhapsila kradljivce.
Kradljivci iz istočne Evrope osuđeni su na novčane kazne u iznosima od više hiljada evra. Za komercijalno sakupljanje divljih biljaka moguće je izricanje kazni i do 10.000 evra. Ipak, oni koji poberu manju količinu za ličnu upotrebu ne krše zakon – takozvano „pravilo buketa“ to dozvoljava.
Medvjeđi luk i kod nas
I u našim šumama u proljeće ima mnogo medvjeđeg luka. Oni koji znaju gdje da traže, lako će ga pronaći – najčešće u vlažnim, sjenovitim šumama, posebno u listopadnim šumama bukve, hrasta, graba i jasena.
Medvjeđi luk je lako prepoznati po mirisu bijelog luka i tamnozelenim, mesnatim, duguljastim listovima.
Ljekovita svojstva
Snižava pritisak i masnoće: Pomaže u izbacivanju toksina, jača pamćenje, olakšava proljećni umor, glavobolju i snižava krvni pritisak i masnoće.
Jača imunitet: Bogat je vitaminom C, sadrži etarska ulja, alicin i antioksidanse koji jačaju imunitet.
Djeluje protivupalno: Slično bijelom luku, ima antibakterijska i antivirusna svojstva, koristi se kod infekcija disajnih puteva.
Protiv arteroskleroze: Pomaže kod snižavanja holesterola i triglicerida, smanjuje rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.
Kod respiratornih infekcija: Olakšava disanje, pomaže kod kašlja i bronhitisa.
Kožni problemi: Zahvaljujući antimikrobnim svojstvima, pomaže kod osipa, bubuljica i rana.
Kako ga koristiti?
Svježi listovi u salatama: Daje prijatan ukus sličan vlašcu ili bijelom luku.
Tinktura ili čaj: Svježe listove staviti u alkohol i ostaviti nekoliko nedjelja; čaj se pravi prelijevanjem kipućom vodom.
Konzerviranje u ulju: Čuvanje u maslinovom ulju za dodavanje jelima.
Pesto od medvjeđeg luka
Sastojci:
100 g svježih listova medvjeđeg luka
50 g oraha (ili pinjola)
50 g parmezana ili biljne zamjene
1 čen bijelog luka (po želji)
100 ml maslinovog ulja
Sok od pola limuna
So i biber po ukusu
Priprema:
Operite i osušite listove.
U blenderu pomiješajte listove, orahe, sir i bijeli luk.
Postepeno dodajte ulje dok ne dobijete željenu teksturu.
Dodajte limunov sok, so i biber, pa još jednom izmiješajte.
Poslužite uz tjesteninu, pečeno povrće ili kao namaz na hljebu.
NAPOMENA: Članak služi samo za informativne svrhe, u slučaju da stvarno osjećate zdravstvene tegobe ove vrste ne posežite odmah za alternativnim lijekovima nego posjetite ljekara!
