Velika subota je dan koji se provodi u miru, tišini i molitvi
Sutra je Velika subota, posljednji dan pred Uskrs, drugi dan hrišćanske žalosti zbog Hristovog stradanja koja se u pojedinim krajevima naziva se još i Dugačka subota, jer podsjeća na Isusove muke koje su dugo trajale.
Vjernici odlaze u hramove gdje vrijeme provode u miru i molitvi i uz upaljene voštane svijeće iščekuju Vaskrsenje. U Jerusalimu se vjernici okupljaju oko Hristovog groba u iščekivanju čudotvorne pojave silaska Blagodatnog ognja.
To je posljednji posni dan i jede se sirova ili hrana spremljena na vodi. Vjeruje se da na taj dan svako treba da učini neko dobro djelo.
A običaj nalaže da se na Veliku subotu mijese obredni uskršnji hljebovi i kolači – uskršnjaci. Obično su okrugli, sa rupom u sredini, gdje će se na Vaskrs staviti jaje, piše Stil.
Prema starom vjerovanju, ukućani treba da ustanu što ranije tog dana kako bi se na vrijeme spremili za predstojeći praznik.
S druge strane ručni rad, vez, lov i ribolov su poslovi koje vjernici treba da izbjegnu, a posebno u ruralnim sredinama nije dozvoljeno klanje stoke ili živine.
Dan se provodi u tišini i molitvi, a ukoliko neko nije stigao da ofarba jaja u petak, može to da uradi na Veliku subotu.
