Veliki petak jedan je od najvažnijih, a zasigurno i najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru. Prema vjerovanju, ovaj dan obilježen je stradanjem Isusa Hrista – njegovim raspećem na Časni krst i žrtvom za spasenje svijeta.
Veliki petak dio je Stradalne sedmice, koja vodi ka Uskrsu, i smatra se danom tuge, posta i pokajanja.
Kao što je Isus Hrist prorekao na Tajnoj večeri, prije petka ujutro, apostol Petar se – u strahu da i njega ne uhapse i kazne – tri puta odrekao svog Gospoda. Kad je shvatio šta je učinio, odmah se pokajao. Juda, koji ga je izdao, kada je saznao da je Isus osuđen na smrt, obuzet grižom savjesti, objesio se.
Na Veliki petak crkva se sjeća događaja koji su neposredno prethodili raspeću – od izvođenja Isusa pred Pontija Pilata, pokušaja da mu se pronađe krivica, do povika naroda: „Raspni ga!“. Potom slijedi nošenje krsta kroz grad ka Golgoti, razapinjanje i Hristove riječi praštanja: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade.“
Običaji za Veliki petak
Na ovaj dan ne služi se liturgija – osim ako Veliki petak pada na Blagovijesti. Strogo se posti, jede se samo suhi hljeb i pije voda. Tradicionalno se farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom, koja simbolizira Hristovu krv.
Na Veliki petak se ne mijesi hljeb, ne pije vino, niti se ono iznosi na trpezu.
Ne pjeva se i ne veseli, a od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se crkvena zvona, jer ona u pravoslavlju simboliziraju radost. Umjesto njih koristi se drveno klepalo kako bi se najavljivala bogosluženja i smrtni časovi.
Stariji ljudi vjeruju da ako na Veliki petak pada kiša, neće biti roda šljive, dok sunčan i topao dan najavljuje bogat urod.
Žene na ovaj dan tradicionalno farbaju jaja i pripremaju svečanu porodičnu trpezu za praznik koji dolazi.
Sveštenici često podsjećaju: „Nije Hrist vaskrsao da bismo mi samo farbali jaja“, ističući da je suština Uskrsa u vjeri, nadi i duhovnom preporodu.
Domaćica ujutro prvo se prekrsti i pomoli Bogu, što se preporučuje i svim ukućanima. U vodu u kojoj će se kuvati i farbati jaja dodaje se malo osvećene vodice – uskršnje ili bogojavljenske. Prvo obojeno jaje ostavlja se na posebno mjesto i čuva do idućeg Uskrsa – ono se naziva čuvarkuća.
